Pitanja i odgovori


  • 1. Što je volonterstvo (volontiranje)?

    upitRiječ volonter (franc. volontaire) označava osobu koja besplatno obavlja neku službu, dakle volontirati znači besplatno služiti. U svijetu su volonterstvo i volontiranje definirani na različite načine i imaju različite dimenzije, ali se može slobodno reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, ne karijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima.

    Upravo na tome temelji se i definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska (Zakon o volonterstvu NN 58/07) koja kaže: „Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno“. Volontiranje, kao dobrovoljna aktivnost, je prije svega sloboda izbora, a sloboda je osnovna težnja ljudske civilizacije i temeljno obilježje demokracije. Osim toga, volonterstvo u sebi sadrži potencijal izgradnje suosjećanja i solidarnosti s drugima i drugačijima. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca te osobnim izborom i motivacijom; bez želje za financijskom dobiti; u organiziranom okruženju (unutar nevladinih udruga, volonterskih centara, manje ili više organiziranih neformalnih skupina); u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira). Volontiranje u obliku davanja usluga uglavnom je vezano uz organizirane, često institucijske kontekste.

    Ovakvim oblikom volontiranja pruža se pomoć, primjerice u bolnicama, domovima za djecu, domovima za stare i nemoćne i slično. Volontiranje kroz aktivno uključivanje u društvo, s ciljem proaktivnog iniciranja promjena u društvu, noviji je oblik volontiranja u Hrvatskoj. Najčešće se odnosi na aktivno sudjelovanje u političkim, neprofitnim organizacijama, neformalnim građanskim inicijativama i interesnim grupama. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina razvijaju novi pristupi organiziranom volontiranju. Uglavnom se volonterske aktivnosti provode kroz organizacije civilnog društva i ustanove zdravstvene i socijalne skrbi koje na ovaj način podižu kvantitetu i kvalitetu svojih aktivnosti i usluga.


  • 2. Što znači OCD a što NGO?

    Hrvatski naziv OCD označava organizaciju civilnog društva. Engleski naziv je Civil Society Organization (CSO). Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja.

    NVO (hrvatski) / NGO (engleski) je skraćeni naziv za nevladinu udrugu ili nevladinu organizaciju (engl. Non-Governmental Organization). Označava neprofitnu i od javnih tijela neovisnu organizaciju, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti.
    Pojam nevladina organizacija (NVO) obično se odnosi na organizacije koje nisu ni dio vlasti niti konvencionalne za neprofitne tvrtke. Obično osnovane od strane običnih građana, nevladine organizacije se mogu financirati od strane vlada, zaklada ili tvrtke. Nevladine organizacije su vrlo raznolika skupina organizacija koje se bave sa širokim spektrom aktivnosti.

    Teško je definirati pojam nevladine organizacije, a sam pojam ‘nevladina organizacija’ ne koristi se dosljedno. Kao rezultat toga, postoji mnogo različitih klasifikacija u uporabi. Najčešće se fokusira na „orijentaciju“ i „razinu rada“. Te aktivnosti mogu uključivati ​​ljudska prava, zaštitu okoliša, odnosno razvojni rad. Razina neke organizacije rada ukazuje na razmjere u kojima organizacija djeluje, kao što su lokalne, regionalne, nacionalne ili međunarodne. Nevladine organizacije su organizacije koje djeluju u različitim područjima, ali termin je uglavnom povezan s onima koji traže društvenu preobrazbu i poboljšanje kvalitete života.


  • 3. Kako se uključiti u rad udruga?

    U rad udruga se možete uključiti javljanjem nekoj od udruga na njene kontakte. Na samoj naslovnici stranici www.drustvo-gradjana.hr nalazi se izbornik pod nazivom UDRUGE te otvaranjem tog izbornika dobivate pristup profilima udruga sa područja Šibensko-kninske županije. Svaka udruga je opisana sa svojim ciljevima, aktivnostima, djelovanjima te tako lako možete pronaći onu udrugu koja odgovara vašem profilu. Stoga se uključite u rad udruga jer tako pomažete zajednici u cjelini.


  • 4. Zašto su udruge važne?

    Udruge su važan čimbenik društvenoga života. Spektar pitanja kojima se bave je širok, pa tako postoje udruge čije je težište aktivnosti zagovaranje i pokretanje javnih kampanja o pitanjima od interesa za širu javnost (jednakost spolova, zaštita potrošača, ljudska prava, itd.); koje pružaju određene usluge (npr. u području socijalne skrbi i zdravstva); zadovoljavaju samo potrebe svojih članova (strukovne udruge) i dr.
    Smisao djelovanja udruge je u zaštiti i promicanju interesa članova udruge ili društvene zajednice.


  • 5. Kako osnovati udrugu?

    Zakonom o udrugama uređuje se osnivanje, registracija, pravni položaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe u Republici Hrvatskoj.

    Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
    Udrugu može osnovati svatko.

    Uvjet je da to moraju biti minimalno tri osnivača koja su poslovno sposobne fizičke ili pravne osobe. Udruga se može osnovati zbog raznih ciljeva, naravno, dopuštenih zakonom. Neki ciljevi radi kojih se mogu osnovati udruge su; ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, strukovna, športska, tehnička, znanstvena ili druga uvjerenja. Za osnivanje udruge ne morate imati temeljni kapital. Članovi udruge ne odgovaraju za obveze udruge, nego odgovara udruga, osim ako udruga nema pravnu osobnost. Tada članovi odgovaraju za obveze solidarno svojom imovinom jer se tada primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo. Udruga može ostvarivati dobit radi ostvarivanja svojih ciljeva, samo ista mora biti iskorištena za obavljanje i unaprjeđenja djelatnosti udruge. Dakle, ne može se stjecati dobit za osobne svrhe.

    Udruge sa pravnom osobnošću imaju pravo sudjelovanja u natječajima za dotacije iz državnog proračuna za razliku od udruga koje nemaju pravnu osobnost, odnosno nisu formalno evidentirane u Registru udruga RH koji vode uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba kojima se, prema sjedištu udruge, podnosi zahtjev za upis u registar. Dakle, formalno osnivanje udruge ima svoje prednosti, i financijski nije zahtjevno. Najviše je potrebna dobra volja i vlastiti angažman. Naravno, za osnivanje potrebno je priložiti odgovarajuću dokumentaciju registracijskom tijelu, a to su : Statut udruge, odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga, zahtjev za upis u registar udruga, zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine te popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje. Također, potrebno je izraditi i pečat udruge, te obaviti još neke sitnice. Tek tada udruga može započeti sa radom, a uspjeh, u konačnici ovisi samo o angažmanu i predanosti njenih članova.


  • 6. Kako raditi (zaposliti se) u udruzi ?

    U udruzi se može raditi (zaposliti) preko projekata koje je udruga prijavila na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te su odobrena financijska sredstva za zapošljavanje osobe/a na pola ili puno radno vrijeme ukoliko je projekt odobren.
    Može se raditi (zaposliti) u udruzi putem mjera koje HZZ nudi za osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa kao i ostalih mjera određenih za različitu ciljanu skupinu.


  • 7. Po čemu se udruge razlikuju ?

    Udruga u smislu Zakona o udrugama je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
    Stoga je udruga je nevladina, neprofitna organizacija koja predstavlja osnovni organizacijski oblik civilnog društva, organizacija bez vlasnika čija su sredstva namijenjena ispunjavanju javne svrhe. Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba koje se udružuju radi zaštite i zauzimanja za zaštitu nekih zajedničkih vrijednosti, interesa ili ciljeva. Udruga nema imovinu. Udruga kao asocijacija građana može se rastati kao što se okupila u bilo kojem trenutku bez posljedica za one s kojima je surađivala. Udruge se međusobno razlikuju po svojim djelatnosti / djelatnostima, cilju / ciljevima, području djelovanja…


  • 8. Što je to socijalno poduzetništvo ?

    Socijalno poduzetništvo (Social entrepreneurship), poznato još i kao društveno poduzetništvo, se razvilo u vrijeme rastuće svijesti o tome da se količina problema s kojima se današnje društvo susreće teško može riješiti tradicionalnim neprofitnim i filantropskim pristupom.
    Socijalno poduzetništvo je djelovanje poduzetnika koji prepoznaje društveni problem te primjenom poduzetničkih principa organizira, kreira i vodi poslovni pothvat, s ciljem društvene promjene. Dok poslovni poduzetnici obično mjere učinkovitost pothvata kroz profit i povrat ulaganja, socijalni poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na društvene promjene te kroz profit i povrat ulaganja.

Prijava

Lost your password?