Halucinogeni mogu izazvati intoksikaciju, uz promijenjenu percepciju i poremećeno prosuđivanje. Dugotrajna primjena još više oštećuje prosuđivanje i vodi u depresiju, anksioznost ili psihozu.
Halucinogeni su dietilamid lizergične kiseline (LSD), psilocibin i meskalin. Neke druge droge, uključujući i marihuanu također imaju halucinogene osobine. Izraz halucinogeni se zadržao, premda primjena ovih droga ne mora izazvati halucinacije. Druga imena, poput psihodelika i psihomimetika još su lošiji.
Kratkotrajna primjena: Halucinogeni izazivaju intoksikaciju u obliku ekscitacije CNS– a i središnje autonomne hiperaktivnosti koja se očituje promjenama percepcije i raspoloženja (obično euforično, ponekad depresivno). Pravi halucinogeni su rijetki.
Reakcije na halucinogene ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući i očekivanja korisnika, njegovu sposobnost za borbu s perceptualnim iskrivljenjima i okruženje. Nepoželjne reakcije (napadi anksioznosti, izrazita ustrašenost ili panika) na LSD su rijetke. Uz odgovarajuće liječenje u sigurnom okruženju one najčešće brzo nestaju. Međutim, neki ljudi (osobito nakon korištenja LSD–a) ostaju poremećeni i mogu pokazivati trajno psihotično stanje. Nije jasno je li primjena droge ubrzala ili razotkrila od prije postojeći psihotični potencijal ili može izazvati takvo stanje u prethodno stabilne osobe.
Dugotrajna primjena: Glavne osobine dugotrajne primjene su psihološki učinci i poremećeno prosuđivanje, koje može voditi do donošenja opasnih odluka ili do nesreća. Visoki stupanj tolerancije na LSD se razvija brzo i brzo nestaje. Korisnici tolerantni na bilo koju od ovih droga su križano tolerantni i na ostale. Psihološka ovisnost je različita ali obično nije jaka a kad se s primjenom droge naglo prekine ne otkriva se znakova tjelesne ovisnosti.
Neki ljudi, osobito dugotrajni ili ponovni ovisnici (osobito o LSD–u), osjećaju jasne učinke droge dugo vremena nakon što su prestali rabiti drogu. Ti napadi (flashbackovi, bljeskovi) se najčešće sastoje od vidnih iluzija ali mogu obuhvaćati iskrivljenja praktički svakog osjeta (uključujući i sliku o sebi ili percepcije vremena i prostora) i halucinacije. Bljeskovi se mogu ubrzati uzimanjem marihuane, alkohola ili barbiturata ili stresom ili umorom ili se mogu pojaviti bez očitog razloga. Mehanizmi nastajanje bljeskova su nepoznati. Bljeskovi jenjavaju unutar 6 do 12 mj.
Ovaj članak je objavljen u sklopu projekta „Pravi smjer“ kojeg Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije provodi u partnerstvu s udrugom mladih „Mladi u europskoj uniji“.
