Prema procjenama UN problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar  je  jedan  u  izvjesnoj  mjeri  invalid.  Raspolaganje  odgovarajućim  podacima  o  dizabilitetu  –  invaliditetu  preduvjet  je  za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.

Hrvatska  je  prepoznajući  taj  problem  donijela  Zakon  o  Hrvatskom  registru  o  osobama  s  invaliditetom  (NN  64/01),  koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu  za  javno  zdravstvo,  a  počeo  je  s  radom  2002.  godine.  Prema  navedenom  Zakonu  invaliditet  je  trajno ograničenje,  smanjenje  ili  gubitak  sposobnosti  (koje  proizlazi  iz  oštećenja  zdravlja)  neke  fizičke  aktivnosti  ili psihičke  funkcije  primjerene  životnoj  dobi  osobe  i  odnosi  se  na  sposobnosti,  u  obliku  složenih  aktivnosti  i ponašanja, koje su općenito prihvaćene kao bitni sastojci svakodnevnog života.

U Hrvatskoj, stanje na dan 09.09.2021., žive 586153 osobe s invaliditetom od čega je 335050 muškog spola (57%) i 251103  ženskog spola (43%) (tablica 1) te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 14,4% ukupnog stanovništva RH. Najveći broj osoba s invaliditetom, njih 263526 (45%), je u radno-aktivnoj dobi, 20-64 godina, dok je 258564 (44%) osoba u dobnoj skupini 65+ .Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U te dvije županije živi 29,5% od ukupnog broja osoba s invaliditetom. No ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije dolazimo do podatka da je najveći udio u Šibensko-kninskoj županiji, s time da je najviša prevalencija u dječjoj dobi u Koprivničko-križevačkoj županiji,  u  radno-aktivnoj  dobi  u  Požeško-slavonskoj  županiji,  a  u  Krapinsko-zagorskoj  županiji  u  dobi  iznad  65  godina.