Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata je napisan, a njegov nacrt prijedloga upravo je ušao u javnu raspravu, s ciljem da se do kraja godine prihvati i izglasa u Hrvatskom saboru. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen još 1992. godine i otad mijenjan čak 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama populacije.

Novi zakon otvara rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog  dobivene bolesti, kao i pogoršanja ili pojave bolesti u vezi s Domovinskim ratom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu, koji još nisu rješenjem Općinskog suda proglašeni umrlima moći će ostvarivati prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom.

Zakon predviđa veći iznos osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine na temelju povećanja osnovice. Konkretno, civilni invalidi Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o stupnju oštećenja organizma, a vještačenje će obavljati liječnička povjerenstva koja će djelovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Također, sada je preciznije definirano pravo na prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, poboljšan je socioekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava, a to su novčana naknada, jednokratna novčana pomoć, posebni dodatak te korištenje usluga veteranskog centra.

Novost je i uspostava evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Riječ je o evidenciji korisnika prava kojih u ovom trenutku ima oko 1850.

Prava iz ovog Zakona mogu ostvariti državljani RH, iznimno i strani državljani ako su u trenutku stradavanja imali prebivalište ili boravište na teritoriju RH, odnosno ako ih već ne ostvaruju od države čiji su državljani ili gdje prebivaju.

Odredbe zakona ne odnose se na građane hrvatske ili srpske nacionalnosti jer nacionalnost nije definirana, nego se govori o stradalnicima među kojima mogu biti i stranci. Zakon striktno navodi kako prava ne mogu ostvariti pripadnici vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na RH, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

Civilni invalid iz Domovinskog rata osoba je kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog:

– Zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu koje su počinili pripadnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija od 17.08.1990. do 30.06.1996.

– Korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i slično

– Eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu.

– Eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, izvan ratnih operacija, ali svakako u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

Program “Osmijeh za sve” provodi se u partnerstvu sa jedinicom lokalne samouprave Gradom Šibenikom, a financiran je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

 

logo 1