Klupske droge su farmakološki heterogena grupa psihoaktivnih droga koje najčešće upotrebljavaju tinejdžeri i mladi za vrijeme noćnih izlazaka. Upotrebljavaju se u noćnim klubovima, na koncertima, “party”-ima i kafićima. Pod klupskim drogama podrazumijevamo droge tipa ecstasy (MDMA), metamfetamin, LSD, Gamahidroksibutirat (GHB), ketamin, rohipnol i dr.
GHB (Xyprem) je depresor središnjeg živčanog sustava. GHB po prirodi postoji u ljudskom mozgu no u mnogo nižim koncentracijama nego što pronalazimo pri zlouporabi GHB-a. Rohipnol (flunitrazepam) je dobio na popularnosti ranih 1990-tih u SAD-u. On je benzodiazepin (kemijski je sličan sedativno hipnotičkim drogama poput Valiuma ili Xanaxa).
Ketamin je disocijativni anestetik koji se uglavnom koristi u veterinarskim ordinacijama.
GHB i rohipnol su dostupni u bezmirisnim, bezbojnim i bezukusnim oblicima koji se često kombiniraju s alkoholom i ostalim pićima. Obje droge se koriste za počinjenje seksualnih napada (poznate su i pod imenima „droga za silovanje“, “date rape,” “drug rape,” “acquaintance rape,” or “drug-assisted” assault) zahvaljujući sposobnostima da žrtve onesposobi. Time se osigurava da se žrtva ne odupire seksualnom napadu.
GHB se najčešće uzima oralno, ili u obliku tekućine ili u obliku praha, dok se rohipnol uobičajeno konzumira oralno u obliku tableta.
GHB također ima anaboličke efekte (stimulira sintezu proteina) i koristi se od strane bodybildera kako bi smanjili masnoću i izgradili mišiće.
Ketamin se najčešće ušmrkava ili se ubrizgava intramuskularno.
U velikim dozama sedativ GHB ima posljedice u spavanju, te može rezultirati komom ili smrću. Rohipnol može izazvati anterogradnu amneziju u kojoj se pojedinci ne moraju sjećati događaja koje su iskusili za vrijeme dok su bili pod utjecajem. Ketamin je disocijativni anestetik. Iskrivljuje percepciju slike i zvuka i izaziva osjećaj odvojenosti od okoline i samoga sebe. Intoksikacija u manjim dozama izaziva smanjenu pozornost, sposobnost učenja i sposobnost memorije. U većim količinama ketamin može uzrokovati stanja sanjarenja i halucinacija te delirij i amneziju.
Ovaj članak je objavljen u sklopu projekta „Pravi smjer“ kojeg Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije provodi u partnerstvu s udrugom mladih „Mladi u europskoj uniji“.
