Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, ali tek će se pristupanjem Schengenskom prostoru početi primjenjivati uklanjanje kontrola prelazaka osoba preko unutarnjih granica Europske unije.

Schengenski prostor obuhvaća državna područja 26 europskih zemalja te u mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.

Tek nakon pristupanja Republika Hrvatska će biti u mogućnosti koristiti sve schengenske mehanizme nadzora, kontrole i razmjene podataka (SIS, VIS sustavi, itd.) i time dodatno doprinijeti borbi protiv terorizma i upravljanju migracijskim tokovima. U svrhu priprema i dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom, Europska unija je Republici Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura iz Privremenog schengenskog instrumenta namijenjenog za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice Europske unije.

Građani će preko granice moći bez osobnih dokumenata, a to će najviše značiti stanovništvu u pograničnom području. Ulaskom i boravkom u području schengenske zone granice više ne vrijede ni u jednoj državi članici Schengena. Tako bi velike gužve na granici sa Slovenijom u ljetnim mjesecima i sezoni skijanja trebale postati povijest.

Osim slobodnog kretanja osoba, Schengen donosi i slobodno kretanje robe, stoga više ne bi trebalo biti gužvi na granicama jer će Hrvatska postati vanjska granica Europe s čak 1400 kilometara granice sa zemljama izvan Schengena.