Aktivizam mladih najčešće podrazumijeva:
– zajednički poduhvat mladih;
– prilike za stjecanje novih stavova, znanja i vještina;
– skup različitih interesa, talenata, mogućnosti i potreba (timski rad);
– osobni doprinos mladih u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa;
– zasnovanost na potrebama mladih;
– mogućnosti za nova iskustva i izazove;
– koristan je mladima i/ ili zajednicama.
Aktivizam mladih je samo jedan od mnogobrojnih oblika u kojima se aktivizam pojavljuje. Također, postoji medijski aktivizam, ekonomski aktivizam, lobiranje, peticije, demonstracije, nenasilna konfrontacija, nasilna konfrontacija itd.
Osnova bilo koje vrste aktivizma, kao i aktivizma mladih je volontiranje.
Volontiranje se može definirati na više načina. Jedna od definicija je i ona koja je usvojena od strane međunarodnog upravnog odbora IAVE (međunarodna asocijacija za volonterske aktivnosti) univerzalnom deklaracijom o volonterizmu, na njihovoj 16. Svjetskoj konferenciji 2001. godine koja glasi: “Volontiranje predstavlja jednu od osnova civilnog društva, afirmirajući ono najplemenitije u čovjeku – pacifizam, slobodu, jednake mogućnosti, sigurnost i pravdu za sve ljude.”
Postoji više razloga zbog kojih se mladi ljudi odlučuju na volontiranje. Neki od osnovnih razloga su:
– da bi bili korisni;
– da bi se zabavili;
– da ispune slobodno vrijeme;
– da nauče nešto novo;
– da steknu novo iskustvo;
– da pomognu onima kojima je to potrebno.
Mladi najuspješnije i najlakše zastupaju svoje interese kroz omladinski aktivizam: umrežavanje i provođenje projekata u cilju unapređenja kvaliteta života mladih, ali i ostvarivanja prava i jednakih mogućnosti sudjelovanja u različitim sferama društva.
Projekt „Budimo aktivni“ provodi Udruga mladih „Mladi u Europskoj uniji“. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ovoga članka isključiva je odgovornost Udruge mladih „Mladi u Europskoj uniji“.
